Adnan Erdogan

Istanbulski pogrom ili Septembarski pogrom (grčki: Σεπτεμβριανά; turski: 6–7 Eylül Olayları) bio je niz državno sponzoriranih antigrčkih masovnih napada usmjerenih prvenstveno na grčku manjinu u Istanbulu 6. i 7. septembra 1955. Pogrom je orkestrirala vladajuća Demokratska stranka u Turskoj u saradnji s raznim sigurnosnim organizacijama (Grupa za taktičku mobilizaciju, Kontragerilska grupa i Nacionalna sigurnosna služba). Događaje je pokrenuo bombaški napad na turski konzulat u Solunu, Grčka, - kuću u kojoj je 1881. rođen Mustafa Kemal Atatürk. Bombu je zapravo postavio turski vratar u konzulatu, koji je kasnije uhapšen i priznao krivicu. Turska štampa je šutjela o hapšenju, a umjesto toga je insinuirala da su Grci aktivirali bombu. Pogrom se povremeno opisuje kao genocid nad Grcima, budući da, prema Alfredu-Mauriceu de Zayasu, uprkos relativno malom broju smrtnih slučajeva, "zadovoljava kriterije člana 2 Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (UNCG) iz 1948. jer je namjera da se u potpunosti ili djelimično uništi grčka manjina u Istanbulu bila očito prisutna, a pogrom je orkestrirala vlada turskog premijera Adnana Menderesa" i "Kao rezultat pogroma, grčka manjina je na kraju emigrirala iz Turske". Gomila, čija je većina članova unaprijed kamionima dovezena u grad, napadala je grčku zajednicu u Istanbulu devet sati. Iako gomila nije eksplicitno pozivala na ubijanje Grka, preko desetak ljudi je umrlo tokom ili nakon napada kao posljedica premlaćivanja i podmetanja požara. Armeni i Jevreji su također stradali. Policija je uglavnom bila neefikasna, a nasilje se nastavilo sve dok vlada nije proglasila vanredno stanje u Istanbulu, pozvala vojsku i naredila joj da uguši nerede. Materijalna šteta procijenjena je na 500 miliona američkih dolara (što je ekvivalentno 5.869 miliona dolara u 2024. godini), uključujući paljenje crkava i uništavanje prodavnica i privatnih kuća. Pogrom je uveliko ubrzao emigraciju etničkih Grka iz Turske, posebno Grka iz Istanbula. Grčko stanovništvo Turske opalo je sa 119.822 u 1927, na oko 7.000 u 1978. Samo u Istanbulu, stanovništvo koje govori grčki smanjilo se sa 65.108 na 49.081 između 1955. i 1960. Podaci koje je 2008. objavilo tursko Ministarstvo vanjskih poslova procijenili su broj turskih građana grčkog porijekla na 3.000-4.000; dok je, prema Human Rights Watchu (2006), njihov broj procijenjen na 2.500. Napadi su opisani kao nastavak procesa turkifikacije koji je započeo padom Osmanskog Carstva, budući da je otprilike 40% napadnute imovine pripadalo drugim manjinama. Pogrom je u nekim medijima upoređen sa Kristalnom noći, pogromom Jevreja iz 1938. širom nacističke Njemačke. Godine 2009. tadašnji turski premijer Erdogan rekao je da je Turska počinila greške i da: "Te manjine s različitim etničkim identitetima protjerane su iz naše zemlje u prošlosti. To je bio rezultat fašističke politike."